Tada još misteriozna supstanca, pojavljuje se pod nazivom
"insulin“ 1909. godine. Njegovu tajnu prvi su odgonetnuli
kanadski hirurg Frederik Banting i student medicine Čarls Best.
Uspešno su izolovali insulin i primenili ga na svom psu koji je imao
dijabetes 1921. godine, a već početkom naredne godine prvi put su ga
primenili na čoveku, četrnaestogodišnjem dečaku.
Insulin je doneo revoluciju – za do tada smrtonosnu bolest, pronađen
je lek. O otkriću i budućnosti "pametnih“ insulina govori Dragana
Stojković, direktor za klinička ispitivanja kompanije Novo Nordisk, najveće svetske
kompanije za proizvodnju insulina.
- Insulin je u pravom smislu bilo otkriće koje život znači za
milione ljudi i smatra se jednim od najznačajnijih trenutaka u
istoriji medicine. Ali, to je bio samo početak u razumevanju i
lečenju šećerne bolesti, od koje boluje svaka 10 osoba u svetu. Tada
se, na primer, nije znalo da postoje različiti tipovi dijabetesa, to
smo spoznali tek šezdesetih godina 20. veka – objašnjava Dragana Stojković.
Postoji razlika u terapijskom pristupu u ova dva tipa dijabetesa,
ali za oba je insulin od izuzetnog značaja. Osim za metabolizam
šećera, insulin je izuzetno značajan hormon za brojne metaboličke
procese i sveopšte funkcionisanje našeg organizma.
Dok nije napravljen prvi preparat, koji nije bio insulin već
ekstrakt pankreasa, oboleli od dijabetesa su se lečili gladovanjem,
odnosno neunošenjem šećera kroz hranu. Kasnije je iz tog pankreasnog
ekstrakta izdvojen i prečišćen insulin. I tada je dijabetes od
smrtonosne - postao bolest sa kojom se živi.
Danas osobe sa dijabetesom, uz adekvatnu terapiju, gotovo da nemaju
ograničenja u životu i aktivnostima. Čak i profesionalno bavljenje
sportom i postizanje izuzetnih rezultata je sasvim moguće. Sama ova
činjenica je već dovoljan razlog da razumemo značaj ovog otkrića za
medicinu. U prilog tome govore i čak tri dodeljene Nobelove nagrade za
otkriće i unapređenje molekula 1923, 1958. i 1969. godine.
Nedugo nakon otkrića insulina nastala je i danska kompanija Novo
Nordisk, koja je ceo svoj vek posvetila usavršavanju insulina i
najznačajnijim inovacijama u toj oblasti. Predstavnica kompanije
Dragana Stojković otkriva da iza priče o Novo Nordisku zapravo stoji
jedna lepa ljubavna priča.
- Osnivači kompanije su naučnik i dobitnik Nobelove nagrade za
fiziologiju Avgust Krog i njegova supruga Marija, koja je bila lekar.
Kada su čuli za pronalazak kanadskih naučnika oni odlaze u Toronto.
Pored profesionalne zainteresovanosti, postojao je još jedan lični
razlog, nešto ranije Mariji Krog je postavljena dijagnoza dijabetesa.
Njih dvoje donose formulu insulina u Skandinaviju i prvi u Evropi
počinju sa proizvodnjom insulina već 1923.godine – otkriva ona.
Taj trenutak se smatra i trenutkom osnivanja kompanije Novo Nordisk. Od osnivanja,
kompanija je posvećena unapređenju molekula insulina. Neka od
najznačajnijih otkrića su se dogodila upravo u laboratorijama Novo Nordiska.
- Zato je 100 godina otkrića insulina veliki trenutak i za Novo
Nordisk, i tom jubileju posvetili smo Nacionalni simpozijum pod
nazivom "100 godina inovacije i šta donosi budućnost“. Tokom dva
dana, 15. i 16. januara, na skupu koji je virtuelno okupio eminentne
profesore i doktore iz zemlje i sveta, prisetili smo se najznačajnijih
trenutka i prekretnice u razvoju insulina, ali i analizirali nove
terapijske opcije koje dolaze u narednim godinama. Legat Avgusta i
Marije Krog se nastavlja, i na to smo izuzetno ponosni – kaže
direktorka za klinička ispitivanja najveće svetske kompanije za
proizvodnju insulina.
Prisećajući se najvažnijih inovacija u oblasti insulina koje su
obeležile proteklih sto godina, Stojković kaže da su nakon inicijalnog
oduševljenja otkrićem, počeli da se uviđaju različiti nedostaci u
postojećem insulinu i ukazala se potreba za daljim usavršavanjem molekula.
- Prvi insulini su bili životinjskog porekla. Iako su ti molekuli u
velikoj meri slični ljudskom, ipak nisu identični. Dovodili su do
brojnih imunih reakcija u organizmu čoveka, koje su mogle biti
izuzetno opasne. Pored toga, imali su izrazito kratko dejstvo, bilo je
potrebno primenjivati podkožne injekcije čak i više od 5 puta dnevno –
objašnjava ona.
Tada se počelo sa ispitivanjima kako da se dejstvo insulina
prilagoditi željenom profilu (dugo i ravno ili izuzetno brzo i kratko
dejstvo) i kako se mogu sintetisati insulini hemijski identični
ljudskom. Upravo je u laboratoriji kompanije Novo Nordisk proizveden
prvi humani insulin, semi-sintetskim procesom iz svinjskog insulina.
Posle mnogo godina i različitih ideja, prava revolucija je nastupila
pojavom insulinskih analoga, namenski modifikovanih oblika insulina sa
ciljem da se pospeše njihove karakteristike.
- Ovi moderni insulini prave drugačiju vrstu depoa, iz koje se
kontrolisano izdvaja insulin i prelazi u krvotok. Posebno predvidivo,
ali i efikasno i bezbedno delovanje pokazuju insulinski analozi novije
generacije koji se u krvotoku vezuju za albumine. Ovi insulini, dugog
i kratkog dejstva, pokazuju profil najsličniji prirodnom, omogućavaju
značajnu fleksibilnost pri primeni insulina i ređe dovode do epizoda
niskog nivoa šećera u krvi – otkriva Dragana Stojković
Kako navodi, dobra vest je da ove insuline imamo dostupne na tržištu
u Srbiji.
- Uporedo sa unapređenjem molekula, unapređivan je i način primene
insulina. Od šprica i igle, prvo staklenih, pa jednokratnih
plastičnih, danas imamo moderne pen brizgalice, među kojima su i one
koje koriste iglice i od samo 4 milimetra. Prva brizgalica u obliku
penkala (pen), osmišljena je osamdesetih godina prošlog veka u
kompaniji Novo Nordisk, pod nazivom NovoPen. Nakon različitih
unapređenja, pen brizgalice su danas standard u primeni insulina –
ponosno kaže predstavnica najveće svetske kompanije za proizvodnju insulina.
Neki bi možda pomislili da je insulin danas prevaziđena terapija u
lečenju dijabetesa. Međutim, Dragana Stojković objašnjava da je
insulin daleko od prevaziđenog leka!
- Tamo gde je potreban, insulin je nezamenljiv. A pre nego što
postane jedina opcija za obolelog od dijabetesa, danas postoje i druge
izuzetno napredne terapijske opcije. Jedna od njih su GLP-1 receptor
agonisti koji pored visoke bezbednosti i izražene efikasnosti na
regulaciju nivoa šećera u krvi, imaju i efekte na smanjenje telesne
mase i smanjenje rizika od nastanka kardio-vaskularnih oboljenja. Zbog
ovih karakteristika, američki i evropski vodiči ovu grupu lekova
smeštaju vrlo rano u terapiji tipa 2 dijabetesa, odmah nakon
metformina. Dodatnu fleksibilnost pruža i način primene ovih lekova –
jednom nedeljno. Važno je napomenuti da se lekovi iz ove grupe mogu
primenjivati i zajedno sa insulinom, pri čemu se dobijaju poželjni
efekti, a smanjuju potencijalni neželjeni efekti obe terapije. Ova
kompatibilnost je bila osnova za kreiranje kombinovanih
GLP-1RA-insulin preparata – napominje ona.
Na kraju, ono što obolele od dijabetesa veoma interesuje je i kakva
je budućnost insulina.
- Potreba za efikasnom i bezbednom insulinskom terapijom, koja
poboljšava kvalitet života osoba sa dijabetesom, omogućava veću
slobodu i manju opterećenost samom terapijom, izraženija je nego
ikada. Trenutno se ispituju takozvani "pametni“ insulini koji su
osetljivi na trenutni nivo šećera u krvi, ili insulini sa toliko
produženim dejstvom da se primenjuju jednom nedeljno. Kako tehnologija
napreduje – možda ćemo jednog dana imati insulin i u tableti.
Verovatno će jedan od sledećih revolucionarnih događaja u ovoj oblasti
biti lečenje dijabetesa matičnim ćelijama, koje će zamenjivati
uništene ćelije pankreasa u kojima se stvara insulin – kaže Dragana Stojković.
Kada i kako će neki novi oblici insulina i terapija dijabetesa
izgledati, imaćemo prilike da nazremo u godinama koje dolaze.
- Mi iz Novo Nordiska ostajemo posvećeni inovacijama i sa velikim
zadovoljstvom očekujemo vesti od kolega koji u laboratorijama vredno
rade na unapređenju i otkrivanju novih terapijskih opcija u lečenju
dijabetesa – sa ponosom zaključuje Dragana Stojković, direktorka za
klinička ispitivanja kompanije Novo Nordisk, najveće svetske
kompanije za proizvodnju insulina.