We have detected that you are located in . Do you want to switch to the local site?
Da li su kardiovaskularne i bolesti srca ista stvar? Ukratko, nisu - kardiovaskularne bolesti su krovni termin za stanja koja pogađaju srce (kardio) i krve sudove (vaskularno) i uključuje sva oboljenja srca i cirkulatornog sistema 3 , poput:
Srčana bolest je drugi široki termin koji se koristi za objašnjenje niza poremećaja rada srca, a uključuje4:
Postoji jaka veza između kardiovaskularnih oboljenja i dijabetesa i srčanih bolesti i dijabetesa1,2,5. U oba slučaja, krvni sudovi su suženi i količina kisikom bogate krvi koja dolazi do vitalnih organa u tijelu je znalajno smanjena5.
Dolazi do povećanja krvnog pritiska, te srce mora raditi jače kako bi pokrenulo krv u organizmu. Vremenom, ovo dovodi do oštećenja srca što rezultira kardiovaskularnim oboljenjem5.
I dijabetes tip 1 i tip 2 su potvrđeni faktori rizika za
kardiovaskularne bolesti6.
Vjerovatno ste već upoznati sa nekim simptomima dijabetesa tip 2 što će vam pomoći boljem razumijevanju veze između dijabetesa tip 2 i kardiovaskularne bolesti.
Kao kratki podsjetnik, znamo da dijabetes tip 2 uzrokuje povećanje nivoa glukoze u krvotoku7. Ovo moze brzo dovesti do oštećenja krvnih sudova, povećanju masnih materija i smanjenju protoka krvi. Ovaj niz uzrokuje nedostatak kisika i hranjivih materija u srcu, što može rezultirati ozbiljnim srčanim stanjima, moždanom udaru i visokom krvnom pritisku5,8.
Simptomi kardiovaskularne srčane bolesti kod kojih treba obratiti pažnju kao osoba s dijabetsom tip 2 su9:
Nekontrolisani nivo šećera u krvi kod osoba sa dijabetesom može oštetiti zidove krvnih sudova čime se ubrzava proces poznat kao ateroskleroza, a koji može dovesti do moždanog udara. Osobe sa dijabetesom također imaju tendenciju da imaju visoke nivo masti u krvi koja se može pretvoriti u plak kao drugi uzročnik moždanog udara8. Simptomi dijabetičkog moždanog udara su10:
Iako su osobe sa dijabetesom nakon moždanog udara predodređene
za sporiji oporavak, oporavak nakon dijabetičkog moždanog udara je
moguć11. Uspješan oporavak zahtijeva da mozak razvije
nove senzomotoričke puteve unutar moždane mreže12.
Kada je u pitanju upravljanje kardovaskularnih bolesti, ključne su preventivne mjere13. Pacijenti sa dijabetesom tip 2 trebaju koristiti lijekove, uvesti promjene životnog stila i uvesti mjere smanjenja rizičnih faktora za kardiovaskularne bolesti14. Treba imati na umu da je svako stanje različito i smanjenje rizika kardiovaskularnih bolesti zahtijeva različite pristupe od osobe do osobe.
Ukoliko imate bilo koji tip dijabetesa (tip 1, tip 2, gestacijski ili LADA) potrebno je da obratite pažnju na životne navike. Faktori životnog stila koji potiču suženje krvnih sudova povećavaju rizik, a uključuju:
Klinički dokazi pokazuju da smanjenje nivoa holesterola može smanjiti smrtnost od kardiovaskularne bolesti15.
Ograničena nutricija ili loša ishrana može dovesti do povećanja krvnog pritiska. Pokušajte smanjiti unos soli16.
Pušenje je značajan faktor za nastanak moždanog udara17. Za duhan je poznato da oštećuje i sužava krvne sudove17.
Studije ukazuju na pozitivnu povezanost kardiovaskualrnih oboljenja i konzumiranja alkohola u prekomjernim količinama 18.
Postoji pozitivna korelacija između smanjenja tjelesne masnoće i inzulinske osjetljivosti. Smanjenje tjelesne mase (fizička aktivnost u jednoj ili više opcija) ključna je za postizanje stabilnog nivoa šećera u krvi19.
Vježbanje, uravnotežena ishrana u cilju smanjenja tjelesne težine i prekidanje ložih životnih navika poput pretjeranog konzumiranja alkohola i pušenje su značajni za smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti15-19.
Iako su promjene životnog stila važne za smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti, jednako je važno da nastavite pratiti nivo šećera krvi i uzimanje propisanih lijekova13,14.
